Narodna skupština Republiike Srbije, na sednici održanoj 27. novembra 2020. godine, usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu, objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“ broj 144/2020.

Izmenjeni Zakon o porezima na imovinu stupa na snagu 1. januara 2021. godine.

Porez na imovinu u statici

Od 1. januara 2021. godine, obveznici poreza na imovinu su (pored pravnih i fizičkih lica) i otvoreni investicioni fondovi, odnosno alternativni investicioni fondovi, koji:

  • nemaju svojstvo pravnog lica, a
  • upisani su u odgovarajući registar u skladu sa zakonom, i
  • na nepokretnosti na teritoriji Republike Srbije su imaoci prava, korisnici ili držaoci (iz člana 2. Zakona) na koje se porez na imovinu plaća.

Kada je predmet oporezivanja pravo svojine na zemljištu i pravo korišćenja građevinskog zemljišta, koje je površine preko 10 ari, obveznik poreza na imovinu je svaki imalac tog prava srazmerno svom udelu u odnosu na ukupnu površinu zemljišta, pa i kad je srazmerna površina udela pojedinog obveznika manja od deset ari.

Definisano je da su javni objekti - objekti namenjeni za javno korišćenje koji mogu biti u svim oblicima svojine (bolnice, domovi zdravlja, domovi za stare, objekti obrazovanja, otvoreni i zatvoreni sportski i rekreativni objekti, objekti kulture, pošte i dr.).

Od 1. januara 2021. godine prosečne cene 1m2 odgovarajućih nepokretnosti u zonama utvrđivaće se na osnovu cena ostvarenih u prometu odgovarajućih nepokretnosti po zonama u periodu od 1. oktobra godine koja prethodi tekućoj godini do 30. septembra tekuće godine.

Prosečnom cenom 1m2 odgovarajućih nepokretnosti u najopremljenijoj, odnosno najneopremljenijoj zoni, u kojoj nije bilo prometa, a koja se graniči sa više zona, smatra se:

  • u najopremljenijoj zoni - prosečna cena 1m2 odgovarajućih nepokretnosti u graničnoj zoni u kojoj je prosečna cena 1 m2 odgovarajućih nepokretnosti najviša;
  • najneopremljenijoj zoni - prosečna cena 1m2 odgovarajućih nepokretnosti u graničnoj zoni u kojoj je prosečna cena 1 m2 odgovarajućih nepokretnosti najniža.

Kad jedinica lokalne samouprave nije objavila prosečne cene u propisanom roku, osnovica poreza na imovinu za nepokretnosti obveznika koji ne vodi poslovne knjige u zoni za koju nisu objavljene prosečne cene odgovarajućih nepokretnosti, jednaka je osnovici poreza na imovinu te, odnosno odgovarajuće nepokretnosti u toj zoni obveznika koji ne vodi poslovne knjige za tekuću godinu, za odgovarajuću korisnu površinu.

Smatraće se da je jedinica lokalne samouprave do 30. novembra tekuće godine donela i objavila akte kojima su uređeni stopa amortizacije, stope poreza na imovinu, zone, odnosno da se u poljoprivredno ili šumsko zemljište razvrstava neizgrađeno građevinsko zemljište koje se koristi isključivo za gajenje biljaka, sadnog materijala ili šuma - ako su akti kojima je to uređeno objavljeni:

  • do 30. novembra tekuće godine, ili
  • pre tekuće godine pod uslovom da njihova primena nije ograničena zaključno sa tekućom godinom.

Počev od poreza za 2021. godinu, za svrhu utvrđivanja osnovice poreza na imovinu, pomoćni objekti se razvrstavaju u istu grupu sa garažama.

Kad se poreska osnovica utvrđuje primenom elemenata korisne površine i prosečne cene 1m2 odgovarajućih nepokretnosti u zoni, za objekat na zemljištu ili pod zemljištem koje nije predmet osnovicu čini vrednost objekta.

Propisano je da se osnovica utvrđuje (a ne procenjuje).

Propisano je šta se smatra proizvodnim pogonima prerađivačke industrije.

Počev od poreza za 2021. godinu, poresku osnovicu za sve nepokretnosti obveznika koji vodi poslovne knjige čini knjigovodstvena vrednost u sledećim slučajevima:

kad jedinica lokalne samouprave do 30. novembra tekuće godine ne objavi akt kojim utvrđuje prosečne cene odgovarajućih nepokretnosti u zonama, odnosno prosečne cene odgovarajućih nepokretnosti na osnovu kojih je za tekuću godinu utvrđena osnovica poreza na imovinu za 

  • nepokretnosti obveznika koji ne vode poslovne knjige u najopremljenijoj zoni;
  • kad u zoni i graničnim zonama nije bilo prometa nepokretnosti u propisanom periodu, a u najopremljenijoj zoni ne postoji odgovarajuća vrsta nepokretnosti;
  • kad jedinica lokalne samouprave do 30. novembra tekuće godine ne objavi akt kojim utvrđuje zone i najopremljenije zone.

Propisano je da:

  • visinu stope poreza na imovinu do iznosa propisanog članom 11. Zakona utvrđuje skupština jedinice lokalne samouprave odlukom;
  • su stope poreza na imovinu za nepokretnosti obveznika koji vodi poslovne knjige i za zemljište obveznika koji ne vodi poslovne knjige proporcionalne i utvrđuju se u istoj visini za:
  • sve vrste nepokretnosti obveznika koji vodi poslovne knjige, u svim zonama iste jedinice lokalne samouprave;
  • sve vrste zemljišta obveznika koji ne vodi poslovne knjige, u svim zonama iste jedinice lokalne samouprave.

Kao uslov za ostvarivanje poreskog kredita (umanjenja utvrđenog poreza), pored stanovanja obveznika, propisano je prijavljeno prebivalište obveznika u toj kući ili stanu. Ako su za istu kuću ili stan ispunjeni uslovi za umanjenje utvrđenog poreza po više osnova, umanjenje će se vršiti po jednom osnovu koji je najpovoljniji za obveznika, tj. poreski kredit ne može "prerasti" u poresko oslobođenje.

Počev od poreza za 2021. godinu, promene koje utiču na utvrđivanje poreza istom obvezniku su i:

  • nastanak poreske obaveze u toku godine obvezniku koji porez nije plaćao jer mu je osnovica za sve nepokretnosti bila do 400.000 dinara u toku godine, nakon čega mu je poreska osnovica u toj jedinici lokalne samouprave preko 400.000 dinara;
  • promena korisne površine nepokretnosti u toku poreske godine (smanjenje ili povećanje korisne površine, s obzirom na to da i izgradnja/rušenje nepokretnosti u toku godine dovodi do nastanka/prestanka poreske obaveze).

Porez na nasleđe i poklon

Počev od 1. januara 2021. godine, predmet oporezivanja je proširen i na nasleđe i poklon digitalne imovine.