Narodna skupština Republike Srbije je na Četvrtoj sednici drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2020. godini, usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, koji je objavljen je u "Službenom glasniku Republike Srbije", broj 144/2020 od 27. novembra 2020. godine i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja 5. decembra 2020. godine, s tim što će se pojedine odredbe Zakona o izmenama i dopunama primenjivati kasnije.

Najvažnije izmene Zakona:

Vrši se institualizacija otvorenih investicionih fondova, kao i alternativnih investicionih fondova bez svojstava pravnih lica kao poreskih obveznika i usaglašavanje odredaba ZPPPA (i drugih poreskih propisa) sa odredbama zakona koji uređuju i njihovo uvođenje u poreski sistem Republike Srbije.

Radi olakšavanja komunikacije između poreskih obveznika i Poreske uprave i efikasnijeg postupanja poreskog organa po zahtevima poreskih obveznika, omogućava se poreskim obveznicima da zahteve u vezi ostvarivanja prava iz poreskopravnog odnosa propisanog ZPPPA mogu dostavljati elektronskim putem preko portala Poreske uprave.

Ako se dostavljanje poreskog akta vrši slanjem preporučene pošiljke, poreski akt smatra se dostavljenim danom uručenja, a ako uručenje nije bilo moguće, ponoviće se slanjem poreskog akta preporučenom pošiljkom, a poreski akt smatra se dostavljenim 15-og dana od dana predaje poreskog akta pošti, bez obzira da li je bilo moguće uručenje poreskom obvezniku.

Takođe je određeno da zahtevi za povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i za refakciju, odnosno refundaciju poreza, odnosno za namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu putem preknjižavanja poreza se mogu podneti u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave ili u pismenom obliku – neposredno ili putem pošte.

Dostavljanje poreskog upravnog akta Fondu vrši se na adresu sedišta društva za upravljanje fondom upisanu u propisanom registru, odnosno na posebnu adresu za prijem pošte koja je registrovana kod Agencije za privredne registre i poreski akt smatra se dostavljenim kada se uruči odgovornom licu društva za upravljanje fondom, punomoćniku, odnosno poreskom punomoćniku društva za upravljanje fondom, kao i zaposlenom kod društva za upravljanje fondom.

ZPPPA se primenjuje na izvorne javne prihode jedinica lokalne samouprave koje te jedinice utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu u javnopravnom odnosu, kao i na sporedna poreska davanja po tim osnovama, uključujući i izvorne javne prihode koje jedinice lokalne samouprave utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu u postupcima u kojima donose poreske akte, poreske upravne akte, kao i druge akte u upravnom postupku.

Nije potrebno da se fizičko lice kome se poreski akt koji donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave dostavlja u elektronskom obliku preko Jedinstvenog elektronskog sandučića prethodno saglasi sa tim načinom dostavljanja.

Regulisana je odredba u vezi privremenog oduzimanja PIB-a u poreskom postupku. Propisuje se da će Poreska uprava dodeliti PIB:

  1. ako su dospele a neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda do 100.000 dinara i ukoliko ove obaveze budu izmirene u roku od osam dana od dana podnošenja zahteva za dodelu PIB, odnosno u tom roku bude pružena neopoziva bankarska garancija ili menica avalirana od strane poslovne banke, ili
  2. ako su dospele a neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti, obaveze privrednih subjekata koji su brisani iz propisanih registara pravosnažnom odlukom nadležnog organa u postupku stečaja.

Agencija za privredne registre ne može izvršiti registrovanje sticanja udela ili akcija u privrednim subjektima, odnosno osnivanje novih privrednih subjekata, gde se kao osnivač upisuje pravno lice ili preduzetnik nad kojim je uspostavljena mera iz člana 29. stav 9. ZPPPA.

Registracija poreskih obveznika, odnosno dužnost da se pribavi PIB, se proširuje na preduzetnika paušalca, preduzetnika poljoprivrednika, i drugih vrsta preduzetnika definisanih odredbama zakona o porezu na dohodak građana.

Poreska obaveza može se namiriti davanjem umesto plaćanja, odnosno zamenom ispunjenja, kada je poreska obaveza veća od 50.000.000 dinara, na način i pod uslovima koje utvrdi Vlada odlukom, i to samo u slučajevima kada postoji interes Republike Srbije za sticanje predmetne imovine, a danom namirenja poreske obaveze putem davanja umesto plaćanja, odnosno zamenom ispunjenja, smatra se dan overe sporazuma kojim je realizovan akt Vlade o prenosu imovine u svojinu Republike.

Odlaganje plaćanja dugovanog poreza, odnosno nedospelih poreskih obaveza odobrava se na način i pod uslovima koje utvrdi Vlada.

U vanbilansnom poreskom računovodstvu vode se neplaćene poreske obaveze poreskih obveznika nad kojim je stečajni postupak okončan putem bankrotstva u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, preplate poreskih obveznika za koje je nastupila zastarelost u skladu sa ovim zakonom i preplate poreskih obveznika, koji su saglasno drugim propisima brisani iz propisanog registra, kupovinom poreskog obveznika u postupku stečaja ili nakon okončanja stečaja bankrotstvom.

Vrši se preciziranje prekršajnih kazni u skladu sa odredbama propisanim ovim zakonom.

Propisuje se novo krivično delo "Poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost" (umesto dosadašnjeg "Neosnovano iskazivanje iznosa za povraćaj poreza i poreski kredit").

Izmenom krivičnog dela iz člana 173a ZPPPA kao radnja izvršenja, pored neosnovanog iskazivanja iznosa za povraćaj poreza i poreski kredit, obuhvata se i radnja izvršenja krivičnog dela Poreske utaje, ali samo za PDV i gde bi se objektivni uslov inkriminacije utvrđivao za period od 12 meseci, a ne za poreski period za koji se utvrđuje obaveza za PDV.

  • Predviđena je novčana kazna i kazna zatvora od jedne do pet godina za lice koje u nameri da ono ili neko drugo lice, u prethodnih 12 meseci ostvari pravo na neosnovani povraćaj PDV-a ili poreski kredit, podnese jednu ili više poreskih prijava za PDV neistinitog sadržaja, a iznos povraćaja ili poreskog kredita prelazi milion dinara.
  • Predviđena je i kazna zatvora od jedne do pet godina i novčana kazna za lice koje u nameri da ono ili drugo lice, u prethodnih 12 meseci potpuno ili delimično izbegne plaćanje PDV-a, ne podnese jednu ili više poreskih prijava za PDV, podnese neistinite prijave, ili na drugi način izbegne plaćanje poreza na dodatu vrednost, a iznos poreza čije se plaćanje izbegava prelazi milion dinara.
  • Takođe je predviđeno da ukoliko iznos poreza čije se plaćanje izbegava prelazi pet miliona dinara, učinilac će se kazniti novčanom i kaznom zatvora od dve do osam godina, a ukoliko taj iznos prelazi petnaest miliona dinara, predviđena je kazna od tri do deset godina i novčana kazna.

Predviđeno je da fizička lica, preduzetnici i odgovorna lica u pravnom licu – poreskom obvezniku, koje su osuđena za krivično delo, može biti izrečena i mera bezbednosti zabrane vršenja poziva, delatnosti i dužnosti od jedne do pet godina.