Glavni elementi

Efekti pandemije COVID-19 sami po sebi nisu dovoljni za tvrdnju da određena članica grupe treba da snosi posledice rizika koje nastanu zbog toga, niti daju osnovu za prenos rizika među stranama. Nedostatak jasnih dokaza da bi nezavisne strane u sličnim okolnostima pristupile izmeni postojećih aranžmana ili komercijalnih odnosa, može značiti da izmene postojećih aranžmana između povezanih lica nisu dosledno na liniji principa "van dohvata ruke." Poreski obveznici bi trebalo da budu oprezni pri bilo kojoj izmeni postojećih aranžmana sa povezanim licima: eventualne izmene bi trebalo da budu dobro potkrepljene pratećom dokumentacijom uz dokaze da su na liniji principa "van dohvata ruke". Razmatranja sa aspekta pravila o transfernim cenama u svetlu pandemije COVID-19, te utvrđivanje adekvatnog pristupa, moraće da uvaži i u velikoj meri će zavisiti od specifičnih činjenica i okolnosti konkretnog poreskog obveznika.

***

Ekonomske okolnosti posledične pandemiji COVID-19, kao i odgovori država ustanovljenjem mera kao odgovor na to, otvorile su brojna pitanja i nametnule brojne praktične izazove u pogledu primene principa "van dohvata ruke" i procene konzistentnosti transfernih cena u inter-kompanijskim transakcijama sa principom "van dohvata ruke".

OECD je 18. decembra 2020. godine objavila dodatne smernice o posledicama okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 u oblasti transfernih cena. Smernice imaju težište na četiri prioritetne oblasti:

Analiza uporedivosti

Pandemija može umanjiti pouzdanost oslanjanja na istorijske podatke pri sprovođenju analize uporedivosti za tekuće transakcije. Pitanje dostupnosti relevantnih aktuelnih podataka može biti posebno izraženo pri primeni metoda transakcione neto marže. Smernice navode izvore informacija koji se mogu koristiti kao izvori relevantnih podataka za potrebe analize uporedivosti: analiza promena u ostvarenom obimu prodaje, iskorišćenost kapaciteta, vanredni troškovi (povezani sa COVID-19), državne intervencije, makroekonomski podaci i druge statističke metode. Još, smernice pocrtavaju značaj uporedivosti u pogledu geografskog područja pri sprovođenju studija uporedivosti u narednom periodu (npr. zbog različitih programa i mera usvojenih od strane različitih država) i sugerišu da primena dopunskih metoda može biti adekvatna kako bi se potvrdili ishodi analize.

Raspodela gubitaka i dodatnih troškova izazvanih COVID-19 pandemijom

OECD navodi da bi alokacija gubitaka, izazvanih pandemijom COVID-19, trebala biti povezana  sa postojećom alokacijom rizika. Razmatra se na koji način bi trebalo raspodeliti vanredne, odnosno jednokratne troškove izazvane novim okolnostima između povezanih lica. Smernice pominju da će biti važno razmotriti koja strana u kontrolisanoj transakciji bi snosila takve troškove u uslovima "van dohvata ruke", uzimajući u obzir, između ostalog, koja strana je odgovorna za aktivnosti koje su povezane sa ovim troškovima, koja strana snosi povezane rizike, te druge relevantne činioce.

Programi državne pomoći

U svojim smernicama, OECD navodi da je potrebno pažljivo analizirati efekte primljene državne pomoći, imajući u vidu faktore kao što su: da li dodelom državne pomoći primalac pomoći ostvaruje prednost na tržištu; u kojoj meri dodela državne pomoći utiče na povećanje prihoda, odnosno smanjenje troškova, trajanje i - ono što je možda najvažnije, u kojoj meri bi koristi od državne pomoći bile prenešene na nepovezane kupce ili dobavljače u uslovima „van dohvata ruke“, te na koji način bi se to raspodelilo između nezavisnih strana. Elementi koje bi trebalo uzeti u obzir pri analizi mogućih efekata primljene državne pomoći na cene u kontrolisanim transakcijama, ako ih ima, jesu, inter alia: dostupnost, svrha, trajanje i drugi uslovi za dodelu državne pomoći; alokaciju ekonomski značajnih rizika, kao i nivo konkurencije i tražnje na relevantnim tržištima.

Prethodni sporazumi o cenama

Poreski obveznici i poreske uprave su vezane postojećim prethodnim sporazumima o transfernim cenama, osim ako nisu nastupile okolnosti (npr. povreda ključnih pretpostavki) koje dovode do otkaza, revizije ili pak raskida prethodnog sporazuma o cenama. Smernice daju preporuke i u kratkim crtama opisuju uslove koji dovode to pomenutih okolnosti, te objašnjavaju koje korake poreski obveznici i poreske uprave mogu, u tom smislu, da preduzmu. U Srbiji ne postoji mogućnost prethodnih sporazuma o cenama, tako da ovo nije potpuno relevantno za našu zemlju.