U oktobru ove godine donešen je novi Zakon o računovodstvu (Sl. glasnik 73/2019). Učinjeno je to sa kašnjenjem od godinu dana u odnosu na predviđanja u Strategiji korporativnog finansijskog izveštavanja Srbije. Na pripremi ovog Zakona rađeno je dve prethodne godine. I sa ovim novinama nije izvršeno potpuno uskađenje sa odgovarajučim direktivama EU, ali jeste učinjeno približavanje.

 Ciljevi inoviranja

  • Usklađivanje finansijsko izveštajnog zakonodavstva sa odgovarajućim Direktivana EU
  • Podizanje nivoa kvaliteta finansijskog izveštavanja i stvaranje više poverenja u finansijske izveštaje  
  • Otvranja novih prostora za efikasnije delovanje privrednih aktera.

Glavne novine koje Zakon donosi

Glavne izmene koje donosi Zakon o računovodstvu odnose se na:

  • Nova kategorizacija pravnih lica prema veličini. Ovo znači ne samo prosto dizanje prepone koje treba preskočiti za veća pravna lica, nego i drugačije obaveze u finansijskom izveštavanju. Jedna od posledica je da će manji broj pravnih lica imati obavezu revizije. Dakle, biće izvan revizorskog nazora. Neki će imati olakšanje terete finansijskog izveštavanja. U opšte, biće proporcioniranja tereta finansijskog izveštavanja po prinicpu krupniji imaju veće obaveze od manjih.
  • Olakšavanje tereta finansijskog izveštavanja. EU godinama sprovodi politiku oslobađanja manjih pravnih lica od terete finansijskog izveštavanja, je je skupo. Mikro i mala pravna lica nemaju obavezu sastavljanja godišnjeg izveštaja o poslovanju.
  • Uvođenje jedinstvenog kontnog plana i racionalnijih jedinstvenih finansijsko izveštajnih šema. Ovo smanjuje diversifikaciju ovih rešenja i pojednostavljuje postupak izveštavanja.
  • Statistički izveštaji nisu posebni izveštaji. Oni se ne izdvajaju iz seta standardnih godišnjih izveštaja i nemaju poseban rok za dostavljanje vlastima.
  • Kraći rokovi za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja. Godišnji finansijski izveštaji koji obuhvataju i Statističke izveštaje dostavljaju se do 31. marta u tekućoj za prethodnu poslovnu godinu.
  • Nefinansijski izveštaji o plaćanjima vladama. Ovo izveštavanje je obaveze za poosebne kategorije društva od javnog interesa.
  • Pritisak na računovodstvene agencije. Donosioci Zakona o računovodstvu su iskazali veru da će kvalitet finansijskog izveštavanja unaprediti uglavnom pritiskajući računovodstvene agencije da obezbede licencu za bar jednog računovođu. One će se posebno registrovati i kontrolisati.

 Očekivani efekti

Nema velikih potresa koje mogu izazvati odredbe novog Zakona o računovodstvu. Reč je o finijem pritezanju na putu harmonizacije sa EU zakonodavstvom. Uz promene koje donosi Zakon o reviziji, ove promene treba da budu podsticaj višem kvalitetu finansijskog izveštavanja u Srbiji.

Promene koje su donele uzbuđenja kod licenciranja zaposlenih u računovodstvu nisu toliko problematične koliko su izgledale u prvom momentu. Na meti zatezanja su računovostvene agencije. Organizacije koje samostalno organizuju svoju računovodstvenu funkciju ne mora imati računovođe sa licencama, nastavljaju da rade kao do sada. Jer, odgovornost za kvalitet finansijskih izveštaja ne snose računovođe več menadžment. Računovođe su i do sada bili pod intenzivnim obrzovanjem, jer je to uslov za efikasno obavljanje posla. A računovdstvene agencije moraju da imaju samo jednog računovođu sa licencom. Revizorske kuće koje daju računovodstvene usluge ne dolaze pod ovaj zahtev, jer u okviru svoje kuće imaju uslov za obavljanje usluga klijentima.

Ove odredbe o zakonskom obavezivanju za licenciranjem računovođa nisu u skladu sa Direktivama EU. Njima zakonodavac neočekivano iskazuje veću brigu za svoje računovođe nego što to traži zakonodavstvo EU.

Ostavljen je trogodišnji rok za usklađivanje i prilagođavanje odredbama novog Zakona o računovodstvu. Dakle, novi Zakon o računovodstvu ne primenjuje se odmah i nema potrebe za bilo kakvih ishitravanjem. Ostavljeno je dovoljno vremena za adaptiranje novim zahtevima.